Legalizacija bespravnih objekata

Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata uređuju se uslovi, način i postupak legalizacije bespravnih objekata, pravne posljedice legalizacije, kao i ostala pitanja od značaja za legalizaciju bespravnih objekata.

VRSTE BESPRAVNIH OBJEKATA:

  1. Bespravnim objektom smatra se zgrada ili dio zgrade, koji je izgrađen, rekonstruisan, dograđen ili nadograđen bez građevinske dozvole, odnosno drugog akta kojim se odobrava građenje, ili suprotno tom aktu.

2. Bespravnim objektom smatra se i dio objekta koji predstavlja prekoračenje površine objekta definisane urbanističko-tehničkim uslovima, odnosno građevinskom dozvolom ili drugim aktom kao i pomoćni objekat, koji čini funkcionalnu cjelinu sa stambenim, poslovnim i stambeno-poslovnim objektom.

Legalizacija objekata u skladu sa ovim zakonom je u javnom interesu.

USLOVI ZA LEGALIZACIJU

Opšti uslovi za legalizaciju

Bespravni objekat legalizuje se u skladu sa ovim zakonom ako:

  • je evidentiran na satelitskom i aerofotogrametrijskom snimku;
  • je upisan u katastar nepokretnosti;
  • nije izgrađen na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od opšteg interesa.

Objekti koji se ne mogu legalizovati

Ne mogu se legalizovati privremeni objekti i objekti koji su izgrađeni na način i od materijala kojim se ne obezbjeđuje stabilnost, funkcionalnost, dugotrajnost i sigurnost korišćenja, a to utvrđuje Organ uprave, odnosno organ lokalne uprave nadležan za legalizaciju bespravnih objekata.

NAČIN I POSTUPAK LEGALIZACIJE

Nadležnost za donošenje rješenja o legalizaciji

Vlasnik bespravnog objekta dužan je da pribavi rješenje o legalizaciji.

Rješenje o legalizaciji bespravnog objekta neto površine do 500 m2 i bespravnog objekta izgrađenog u zaštićenim zonama donosi nadležni organ lokalne uprave.

Rješenje o legalizaciji bespravnog objekta neto površine preko 500 m2, bespravnog objekta izgrađenog u zaštićenim zonama i hotela, odnosno turističkog naselja sa četiri ili pet zvjezdica i turističkog rizorta donosi organ uprave. Izuzetno od ovog, rješenje o legalizaciji za bespravne objekte izgrađene na teritoriji opštine Kotor neto površine do 500m2 i bespravne objekte izgrađene u zaštićenim zonama donosi nadležni organ lokalne uprave Opštine Kotor.

Pokretanje postupka legalizacije

Postupak legalizacije bespravnog objekta pokreće se podnošenjem zahtjeva za legalizaciju ili zahtjeva za legalizaciju dijela bespravnog objekta.

Uz zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi se:

  • elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta izrađen od strane licencirane geodetske organizacije koji ovjerava organ uprave nadležan za poslove katastra (u daljem tekstu: Katastar);
  • fotografije svih fasada bespravnog objekta u JPG formatu minimalne rezolucije 5 megapiksela;
  • dokaz o zabilježbi postojanja objekta u katastarskoj evidenciji odnosno izvod iz katastra nepokretnosti ili druge odgovarajuće evidencije.

Postupanje po zahtjevu za legalizaciju

Organ uprave, odnosno nadležni organ lokalne uprave, dužan je da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva sa dokumentacijom, za objekat koji ispunjava uslove (iz člana 6 ovog zakona), uputi poziv podnosiocu zahtjeva i dokumentacije da, u roku od 90 dana od dana prijema poziva, dostavi:

  • dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima na objektu i zemljištu na kome je bespravni objekat izgrađen;
  • saglasnost vlasnika susjedne katastarske parcele iz člana 9 stav 4 ovog zakona, ako je potrebna;
  • dokaz o uređivanju odnosa u pogledu plaćanja naknade za urbanu sanaciju;
  • dokaz o uređivanju odnosa u pogledu plaćanja posebne naknade na investicije u skladu sa zakonom kojim se uređuje regionalno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja (u daljem tekstu: posebna naknada);
  • ovjerenu izjavu vlasnika objekta da se odriče prava iz člana 12 stav 8 ovog zakona;
  • analizu privrednog društva, pravnog lica, odnosno preduzetnika koji ima licencu za izradu tehničke dokumentacije, odnosno građenje objekata koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta neto površine od 200 m2do 500 m2 u skladu sa propisom iz člana 17 stav 8 ovog zakona i izjavu tog privrednog društva pravnog lica, odnosno preduzetnika da je objekat podoban za upotrebu;
  • elaborat privrednog društva, pravnog lica, odnosno preduzetnika koji ima licencu za izradu tehničke dokumentacije, odnosno građenje objekata, koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta neto površine preko 500 m 2 iz člana 17 stav 3 ovog zakona i izjavu tog privrednog društva, pravnog lica, odnosno preduzetnika da je objekat podoban za upotrebu;
  • pozitivan izvještaj o reviziji elaborata iz tačke 7 ovog stava, koji je izradilo privredno društvo, pravno lice, odnosno preduzetnik koji ima licencu za reviziju tehničke dokumentacije odnosno vršenje poslova stručnog nadzora nad građenjem objekata i izjavu tog privrednog društva, pravnog lica, odnosno preduzetnika da je objekat podoban za upotrebu;
  • dokaz da je sproveden postupak procjene uticaja na životnu sredinu odnosno elaborat, saglasnost na elaborat ili odluka da nije potrebna izrada elaborata za projekte, odnosno objekte za koje se može zahtijevati izrada elaborata u skladu sa zakonom kojim se uređuje način i postupak procjene uticaja na životnu sredinu;
  • saglasnost organa državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara za legalizaciju objekta koji je izgrađen u zaštićenoj

Za objekat osnovnog stanovanja, pomoćni objekat i stambeni objekat neto površine do 200m2, koji ima najviše dvije etaže i u kome se ne obavlja djelatnost, može se umjesto dokaza iz stava 1 tačka 6 ovog člana, dostaviti ovjerena izjava vlasnika objekta, da je odgovoran za štetu pričinjenu trećim licima nastalu upotrebom objekta.

Pored dokaza iz stava 1 ovog člana, vlasnik bespravnog objekta osnovnog stanovanja dužan je da dostavi i dokaze:

  • o broju članova porodičnog domaćinstva;
  • o prebivalištu u mjestu u kojem je izgrađen bespravni objekat, i
  • da vlasnik i članovi porodičnog domaćinstva na teritoriji Crne Gore ne posjeduju drugi stambeni objekat i/ili da nemaju u susvojini više od 25m2neto površine drugog stambenog objekta u Crnoj Gori.

Naknada za korišćenje prostora

Vlasnik bespravnog objekta dužan je da plaća godišnju naknadu za korišćenje prostora do uklanjanja objekta za koji:

  • nije podnijet zahtjev za legalizaciju;
  • je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju;
  • nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti;
  • je donijeto rješenje o uklanjaju

Godišnja naknada za korišćenje prostora po m2 neto površine bespravnog objekta za koji je dostavljen elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta, u zavisnosti od zone u kojoj se objekat nalazi, može iznositi od 0,5% do 2,0% prosječne cijene građenja m2 novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje.

Uklanjanje bespravnog objekta

Uklanja se bespravni objekat za koji:

  • nije podnijet zahtjev za legalizaciju;
  • je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju;
  • nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar

Rješenje o uklanjanju bespravnog objekta donosi inspektor zaštite prostora.

Upis rješenja o legalizaciji i brisanje zabilježbe

Katastar je dužan da u roku od 40 dana od dana prijema rješenja o legalizaciji, upiše zabilježbu sa nazivom donosioca, brojem i datumom izdavanja rješenja.

VAŽNA NAPOMENA: Rok za predaju Zahtjeva za legalizaciju sa pratećom dokumetacijom je 14. avgust 2026. godine!!!

Izvor: Zakon o legalizaciji bespravnih objekata i link legalizacija.me