Stečajni postupak u Crnoj Gori sprovodi se pred Privrednim sudom Crne Gore u Podgorici u skladu sa Zakonom o stečaju. Glavni cilj postupka je kolektivno i srazmjerno namirenje povjerilaca kroz prodaju imovine dužnika (bankrotstvo) ili kroz sprovođenje plana reorganizacije.
1. Razlozi za otvaranje stečaja
Da bi se pokrenuo stečajni postupak, mora postojati jedan od dva zakonska razloga:
- Trajnija nesposobnost plaćanja: Privredno društvo ne može da izmiri dospjele novčane obaveze u roku od 45 dana ili je potpuno obustavila sva plaćanja 30 dana neprekidno (ili duže).
- Prezaduženost: Vrijednost imovine kompanije je manja od njenih ukupnih obaveza.
2. Pokretanje postupka i troškovi
Predlog za pokretanje stečaja Privrednom sudu mogu podnijeti povjerilac, sam dužnik (vlasnik) ili likvidator.
- Avansiranje troškova: Predlagač mora, u roku od osam dana od odluke suda, uplatiti avans za troškove postupka. Avans obuhvata troškove oglasa, rada stečajnog upravnika i zaštite imovine, a ne može biti veći od 5.000 eura. Ako novac ne bude uplaćen na vrijeme, sud odbacuje predlog.
3. Faze stečajnog postupka
[Predlog sudu + uplata avansa] ➔ [Prethodni postupak (do 30 dana)] ➔ [Odluka o otvaranju stečaja] ➔ [Prijava potraživanja povjerilaca (30 dana)] ➔ [Bankrotstvo ILI Reorganizacija]
- Prethodni stečajni postupak: Ispituju se uslovi za otvaranje stečaja i obično traje do 30 dana. Može se preskočiti ako dužnik sam podnese predlog ili prizna dug.
- Otvaranje stečaja: Sud donosi rješenje, imenuje stečajnog upravnika, a oglas se objavljuje u Službenom listu Crne Gore.
- Prijava potraživanja: Povjerioci imaju striktan rok od 30 dana od dana objavljivanja oglasa da prijave svoja potraživanja Privrednom sudu. Propuštanje rokova bez opravdanog razloga vodi gubitku prava na naplatu.
4. Ključne pravne posljedice otvaranja stečaja
- Gubitak upravljačkih prava: Izvršni direktor i organi upravljanja gube sva ovlašćenja, a upravljanje preuzima stečajni upravnik.
- Gašenje računa: Svi bankarski računi firme se gase i otvara se novi, jedinstveni stečajni račun.
- Zaposleni: Ugovori o radu zaposlenih prestaju po sili zakona, a radnici postaju povjerioci koji prijavljuju svoja neizmirena potraživanja (zarade, otpremnine).
- Zaštita imovine: Obustavljaju se svi pojedinačni izvršni postupci i prinudne naplate protiv firme.
5. Kako se postupak završava?
Zakon predviđa dva pravca nakon otvaranja stečaja:
- Bankrotstvo: Imovina firme se procjenjuje i prodaje. Iz ostvarenog novca (stečajne mase) naplaćuju se povjerioci po isplatnim redovima (prvo troškovi postupka, zatim zaposleni, porezi, pa ostali povjerioci). Nakon prodaje, firma se briše iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS). Vlasnik/osnivač ne odgovara svojom ličnom imovinom za dugove firme u stečaju.
Reorganizacija: Ako se utvrdi da firma može opstati, podnosi se plan reorganizacije. Ako ga povjerioci prihvate, firma nastavlja da posluje i otplaćuje dugove prema usvojenom planu.
Izvor: biznis.me



